Dvor Trakošćan – dvorac iz bajke koji morate posjetiti (više puta)

Svi se sjećamo školskih i obiteljskih izleta kad smo prvi put u životu vidjeli pravi pravcati dvorac. Štoviše, zakoračali smo njegovim nadrealnim odajama. Najljepši dvorac iz bajke, kakav smo zamišljali kad su nam kao djeci pričali o princezama i prinčevima u njihovim začaranim zamcima. To je nama predstavljao Trakošćan – ispružio se uvis tu pred nama, nadohvat ruke – zagorski biser objelodanjen točno onakav kakvim smo ga zamišljali.

Na brežuljku koji se uzdiže iznad park-šume i jezera, na 250 metara visine izrastao je jedan od najatraktivnijih dvoraca u zemlji – Trakošćan. Samo 23 kilometra udaljen od Krapine i 40 kilometara od Varaždina, ovaj dragulj kontinentalne Hrvatske, ali i jedan od najljepših dvoraca Europe, vrlo je dostupan za posjetitelje. Štoviše, jedan je od najposjećenijih hrvatskih dvoraca, o čemu svjedoči i brojka od oko 85.000 posjetitelja dvorca te oko 50.000 šetača trakošćanskim parkom godišnje.

Od osmatračke utvrde, preko doma Celjskima do rezidencije Draškovićima

Trakošćan je sagrađen u 13. stoljeću kao manji burg odnosno osmatračka utvrda u obrambenom sustavu Zagorske kneževine. Postoje dvije predaje o porijeklu njegova imena – da je ono nadjenuto po tračkoj utvrdi (arx Thacorum) iz antičkog doba, ili pak po vitezovima Drachenstein, gospodarima tih krajeva u srednjem vijeku.

Prvi poznati vlasnici dvorca su s kraja 14. stoljeća, grofovi Celjski, tada gospodari Zagorske grofovije. Uskoro ta obitelj izumire te Trakošćan mijenja razne gospodare – Jana Vitovca, pa Ivaniša Korvina koji ga potom poklanja svojem podbanu Ivanu Gyulayu. U njegovoj obitelji imanje ostaje tri generacije, kada i ona izumire. Iz državnih ruku odnosno kralja Maximilijana, vlastelinstvo u drugoj polovici 16. stoljeća, za učinjene usluge dolazi u ruke Juraja Draškovića. Tako Trakošćan pripada obitelji od 1584. do 1944. godine kad Draškovići iseljavaju u Austriju, a dvorac biva nacionaliziran.

Za to je vrijeme obitelj zapustila i napustila, pa ponovno dobila interes za dvorac. Tako, sredinom 19. stoljeća, u duhu romantičkog povratka prirodi i obiteljskim tradicijama, podmaršal Juraj VI. Drašković grad obnavlja u rezidencijalni dvorac, a parkovni okoliš pretvara u romantičarski perivoj.

Romantična šetnja Putem vila uz jezero

Obnova je, u duhu romantizma, izvedena u neogotičkom stilu, a istodobno je obnovljen čitav okoliš – neposredna okolica dvorca oblikovana je kao predivna pejzažna park-šuma u kojem umjetno jezero, livade, grupacije drveća i grmlja te vrtni objekti čine skladnu hortikulturnu cjelinu. Romantičarski perivoj dijelom je načinjen iz autohtone šume hrasta kitnjaka i običnog graba, ali u njemu su posađene i različite rijetke i egzotične vrste drveća koje mu, osobito ujesen, daju šarenilo i dinamiku.

Osobito i prepoznatljivo obilježje Trakošćanu daje veliko romantično jezero, dugo oko kilometar i pol te duboko oko dva i pol metra, a površinom oko 17 hektara. Voda se ljeti ugrije i do 22 stupnja, dok se zimi površina jezera zaleđuje te takva ostaje i do tri mjeseca. Osim funkcije ribnjaka, jezero je služilo i dekorativni element uobičajen u romantičarskoj parkovnoj arhitekturi. Uz samo jezero uređene su pješačke staze, koje taj prostor pretvaraju u prekrasno, jedinstveno šetalište.

“Put vila“ još je jedno obilježje koje priča o bajkovitosti ove lokacije, okružene predivnom prirodom. Naime, radi se o uređenoj poučnoj stazi oko Trakošćanskog jezera, koja pruža uvid u prirodne vrijednosti park-šume i okolnog područja. Uz laganu šetnju, za otprilike dva sata može se razgledati staza u cijeloj svojoj dužini od pet kilometara. Na njoj se nalazi 20 poučnih točaka, kao i ribarska kućica, uređena kao info-točka namijenjena predahu za vrijeme šetnje.

Otvorena vrata u riznicu povijesti

Dvorac je više puta proširivan i dograđivan, a znatnije je dograđen 1592. godine. Tada Draškovići podižu topničke kule s krovištem, dograđuje se kat i drugo. Još se jednom dograđuje tijekom 18. stoljeća kad kule dobivaju kruništa, glavna kula dobiva lanternu, a oko tvrđave se gradi cinktura. Trakošćan u svojem konačnom izdanju ima nisko i visoko prizemlje te dva kata.

Zapuštenu srednjovjekovnu utvrdu podmaršal Drašković obnavlja kao rezidencijalni dvorac (1850. – 1860.) s istaknutim elementima – ulazna kula s pokretnim mostom i grbom Drašković-Malatinski, viteška dvorana s viteškim oklopima i zastavama Draškovićeva banderija, bogata zbirka oružja, zbirke knjiga i fotografija, slika i grafika, kao i portreta Draškovića i njihovih rođaka Zrinskih, opus slikarice Julijane Erdödy-Drašković, očuvana dvorska kuhinja, knjižnica i drugo. U parku je i kapela sv. Ivana, takozvani Januš iz 1752.

Od 1953. godine, Trakošćan se iz rezidencijalnog dvorca, koji su novije generacije Draškovićevih pod kraj još samo povremeno koristile, pretvara u muzejski prostor sa stalnom postavom. Njegove bogate povijesne sadržaje, čini vrijedna zbirka baroknoga namještaja i sitnih predmeta. Dvorac je danas u vlasništvu Republike Hrvatske.

Stalni postav izložen je ambijentalno, u izvornoj funkciji. Prezentira život hrvatskog plemstva kroz povijest Trakošćana i obitelji Drašković. Trakošćan je jedan od rijetkih objekata u Hrvatskoj sa sačuvanom vlastitom građom, vezanom uz arhitektonski okvir i život njegovih vlasnika odnosno obitelji Drašković.

Od napredne vizije grofa Draškovića do kulturnog turizma

Smatra se da je grof Juraj Drašković, pristupajući rekonstrukciji dvorca, imao razrađen projekt za njegovo turističko korištenje. Kompleks je preuredio prema estetskim zakonitostima te je stvorio privlačno okruženje kojem, uistinu, nema premca ni na veće udaljenosti.

Zahvaljujući tome, i nove generacije u Trakošćanu mogu naći utočište za ugodno provedeno vrijeme, kroz istodobno upoznavanje kulturne baštine i uživanje u ambijentu neponovljivih prirodnih ljepota.

Osim stalnog postava, Trakošćan kao muzejski prostor i ambijentalno najprigodniji mogući “rasadnik“ kulture, redovito pruža sadržaje toga tipa – od raznih izložbi skulptura, fotografija ili slika, poput one Ivana Generalića iz Zbirke Malogorski, do raznih koncerata ozbiljne i klasične glazbe. Trakošćan je, tako, neizbježna kulisa svih važnijih lokalnih i regionalnih kulturno-umjetničkih događanja. Redovan je domaćin Noći muzeja i Varaždinskih baroknih večeri, a njegovo pročelje, dvorište i okoliš prirodno doprinose ugođaju božićne bajke za Adventski sajam u Trakošćanu.

Naravno, osim na ove posebne prilike, dvorac Trakošćan može se posjetiti svaki dan tijekom cijele godine, uključujući i vikende i blagdane. Njegova vrata otvaraju se u devet sati, a za zimskog radnog vremena (1. 11. – 31. 3.) otvorena su do 17 sati, dok ostatak godine vrijedi ljetno radno vrijeme, do 20 sati. Dostupno je stručno muzejsko vodstvo za grupe, a postoji i besplatna usluga audio-vodiča na hrvatskom i engleskom jeziku. Zanimljivost je da dvorcem i parkom možete prošetati i virtualno. Ipak, ovu šetnju preporučamo samo kao “zagrijavanje“ jer ništa ne može zamijeniti ugođaj, prizore i mirise povijesti doživljene iz prve ruke.

Fotografije ustupio Dvor Trakošćan